Montessori jezik: Uvod u čitanje – otkrivanje svijeta riječi

Čitanje je važan korak u djetetovom jezičnom razvoju jer mu omogućuje pristup bogatstvu znanja i ideja. Priprema za čitanje započinje rano – kroz vježbe koje potiču razvoj govora, finu motoriku i prepoznavanje glasova i slova.

Ovaj članak vodi te kroz nekoliko ključnih Montessori vježbi za uvod u čitanje. Sve aktivnosti su osmišljene tako da dijete spontano i kroz igru razvija vještine čitanja, uz podršku konkretnih materijala i vlastitog iskustva. Prateći djetetov interes i ritam, čitanje postaje ugodno i radosno iskustvo, a dijete samostalno otkriva riječi koje ga okružuju.

 

Popis vježba za uvod u područje čitanja:

1. Prvo čitanje: Igra čitanja s malim predmetima
2. Materijali za individualnu nadogradnju i proširenje kompetencije čitanja
3. Vježbe čitanja koje omogućavaju stvaranje pojmova – definicije

 

1. Prvo čitanje: Igra čitanja s malim predmetima

Ovu vježbu možemo ponuditi djetetu kada ono prepoznaje većinu slova ili barem slova onih riječi koje su u kutiji.

Materijal se sastoji od nekoliko kutija, a u svakoj je po 6 predmeta. Kutije idu od lakših prema težima, odnosno u prvim kutijama su lakše riječi, a u idućima sve teže. Zato u prvih nekoliko kutija stavljamo lakše riječi od 3 slova (npr. bik, pas, bor, med, sob, luk). Možemo pripremiti jednu kutiju koja u sebi ima kratke riječi s dijakritičkim znakovima (npr. miš, jež, čep, žir) i kutiju s dvoslovima (npr. džem, konj, džep). Ostale kutije mogu imati dvosložne riječi (npr. lula, beba, sova, deva) i višesložne riječi (lubenica, jabuka, krokodil, stolica).

Kutije je najlakše opremiti različitim predmetima i malim igračkama koje imamo kod kuće. Kako bi izradili kartice, igračke možemo fotografirati i maknuti pozadinu. Svakoj slici pridružimo naziv te ih isprintamo na kartice. 

 

„Prepoznavanje naziva prisutnog predmeta pruža gotovo osjećaj da je otkrivena neka tajna, a čin stavljanja papirića upotpunjuje i zaključuje krug te duboke aktivnosti.“ – Otkriće djeteta

 

POTREBAN PRIBOR: kutija sa 6 malih predmeta, trakice papira, škare, olovka, kartice s fotografijom i nazivom predmeta te knjižica za rad (po želji)

DOB: oko 4. godine

 

VJEŽBA

Vježbu možemo započeti ovom rečenicom da dijete iz kutije izvadi sve predmete (kartice ostaju u kutiji). Danas za tebe imam jednu igru pa te molim da iz kutije izvadiš sve predmete.

Zajedno možete postaviti predmete jedan do drugog, ostavljajući manji razmak između njih.

Pokaži na predmet i zamoli da ga dijete imenuje.

Reci djetetu: Htjela bih jedan od ovih predmeta. Zanima me možeš li saznati što želim.

Zatim polako na traku papira malim tiskanim ili pisanim slovima napiši jedan od pojmova. Kada napišeš riječ, prereži traku papira i daj ga djetetu.

Djetetu dajemo papirić kako bi ono samostalno pročitalo riječ i stavilo ga ispod odgovarajućeg predmeta.

 

 

Postupak ponovite i s ostalim predmetima koji su posloženi na stolu.

Na kraju, pitaj dijete koji su sve predmeti posloženi na stolu kako bi ih ono još jednom imenovalo.

Ako želiš, dijete može zatvoriti oči, a ti možeš zamijeniti mjesta predmeta ili papirića s nazivima kako bi ih dijete vratilo na njihovo mjesto.

 

Dodatne vježbe

Kao dodatna vježba vam mogu poslužiti kartice s fotografijom i nazivom predmeta. S karticama dijete može samostalno izvesti vježbu tako da kartice s fotografijama postavi ispod predmeta te kartice s nazivima (koje će pročitati) ispod njih. Kao kontrola pogreške će mu poslužiti simboli na stražnjoj strani kartica.

 

Za dijete možemo pripremiti i knjižicu s praznim prostorom za crtež ispod kojeg se nalaze crtovlje, linija ili prazan prostor za riječ. Dijete će u knjižici najprije nacrtati predmet, a ispod njega napisati ili prepisati njegov naziv.

  

2. Materijali za individualnu nadogradnju i proširenje kompetencije čitanja

Ovaj dio vježbi osmišljen je tako da dijete postupno prelazi s prepoznavanja i čitanja riječi na čitanje rečenica, a zatim kraćih tekstova. Cilj je povećanje djetetove samostalnosti u čitanju i nadogradnja stečenih vještina kroz različite razine materijala. Dijete kreće od jednostavnog i konkretnog (predmeti i kartice s nazivima) prema apstraktnijem (rečenice, kratki tekstovi, knjižice i slikovnice).

 

„Čim sam završila pisati, djeca su mi iz ruke otimala papire da ih čitaju dok se suše na njihovim stolićima.“ – Otkriće djeteta; Maria Montessori o nalozima koje je ručno pisala za djecu.

 

POTREBAN PRIBOR: mali predmeti, kartice, nalozi, knjižice, slikovnice

DOB: 4 - 5 godina

 

VJEŽBE

Kartice s riječima

Vrste kartica:

• kartice s imenima ukućana, djece u razredu ili skupini
• kartice s nazivima predmeta u prostoriji
• kartice s fotografijama i nazivima predmeta iz različitih kategorija (voće, povrće, životinje, zanimanja, cvijeće…)

 

Dijete vježbu izvodi od konkretnog prema apstraktnom (kod rada s djecom nije potrebno koristiti te termine). Dijete će najprije postaviti predmete. Ispod njih će postaviti kartice s fotografijom i nakon toga karticu s nazivom. Svoj će rad provjeriti s najvećom karticom na kojoj su fotografija i naziv.

 

Ako imaš minijature tih predmeta, dijete ih može prvo postaviti, zatim pridružiti kartice s fotografijama, a na kraju kartice s nazivima.

 

Nalozi

Nalozi su kratke rečenice koje potiču dijete na čitanje i izvođenje aktivnosti. Dijete treba pročitati nalog i napraviti ono što je napisano. Nalozi su posloženi od jednostavnih prema složenima.

Djeca ih vole jer ih neki nalozi potiču na neobične aktivnosti (npr. šuljaj se po učionici, zavuci se ispod stola, stani na stolac, otpjevaj pjesmu…).

 

Maria Montessori u svojoj knjizi Otkriće djeteta opisuje još jednu aktivnost s nalozima koju je moguće provesti sa skupinom djece.

Nakon što se ostvari duboka tišina, djeci se predstavi kutija puna presavijenih papira na kojima su dugačke rečenice s nalozima. Oni koji znaju čitati, nasumično dolaze i uzimaju jedan papirić i jednom ili više puta čitaju što piše na njemu. Kada znaju koji je njihov nalog, papirić odnose učiteljici i prelaze na posao. Mnogi nalozi uključuju i djecu koja još ne znaju čitati te su na taj način svi uključeni u aktivnost. Budući da mnogi nalozi zahtijevaju gibanje, početnu duboku tišinu prekidaju razne aktivnosti.

 

Kratki tekst 

Kada dijete savlada čitanje pojedinačnih riječi i rečenica, možeš mu ponuditi kratke tekstove u obliku zagonetki, brojalica, stihova ili priča. Također ih možemo pripremiti na karticama ili u obliku knjižica za čitanje.

 

Knjižice za čitanje

Knjižice su izvrstan način za postupno povećavanje količine teksta koji dijete čita. One mogu sadržavati kratke priče, popraćene ilustracijama koje dijete može obojiti ili nadopuniti vlastitim crtežima.

 

Slikovnice i knjige

Jednom kada dijete prođe kroz kratke tekstove i knjižice, pokazat će interes i za slikovnice. One su složenija razina od prethodne jer sadrže više teksta.

Nakon kraćih slikovnica djetetu možemo ponuditi i duže slikovnice s više teksta, a nakon njih i bajke, basne, dječje enciklopedije i ostale knjige.

Ideje o pripremi kutka za čitanje pročitaj u članku Prvi koraci u svijet Jezika.

  

 

3. Vježbe čitanja koje omogućavaju stvaranje pojmova – definicije

U ovim vježbama dolazi do povezivanja Kozmičkog odgoja i Jezika. Dijete kroz rad s materijalima i definicijama upoznaje prirodni svijet, njegove pojmove i dijelove te ih postupno usvaja kroz konkretno iskustvo i apstraktno razmišljanje.

Prije vježbe bi bilo dobro da je dijete vidjelo stablo, cvijet i ostale pojmove uživo, a za to ga može motivirati odlazak u šumu, park, botanički vrt i sl. Tada se u potpunosti ostvaruje načelo od konkretnog prema apstraktnom i od cijelog prema pojedinačnom.

Istu vježbu možemo napraviti s bilo kojim modelom biljke ili životinje koji imamo te je bitno da ih uvodimo jedan po jedan, a ne sve odjednom.

Kako bi vježba bila preglednija, kartice za svaki korak možemo razvrstati u plastične košuljice te ih označiti brojevima prema kojima ih slažemo.

 

POTREBAN PRIBOR: drvene umetaljke predmeta iz prirode (npr. stablo, cvijet, list, životinja) ilustracija modela, kartice (ilustracija s nazivom, ilustracija, naziv, definicija s nazivom, definicija, naziv crvene boje, definicije na trakicama), knjižica za kontrolu pogreške, knjižica za rad, plastične košuljice za kartice (po želji)

DOB: od 6. godine

 

VJEŽBA

Vježbu možemo započeti rečenicama poput: Ispred tebe se nalazi jedan lijepi, crveni cvijet. Koje cvjetove ti znaš. Gdje si ih vidio/vidjela? Svi cvjetovi imaju svoje dijelove koje ću ti danas pokazati.

Iz slagalice izvadi jedan po jedan dio cvijeta, imenuj ga (Ovo su latice. Ovo su prašnici. Ovo su lapovi.) i postavi ih desno od okvira slagalice, jedan pokraj drugog pazeći da ostane dovoljno razmaka između njih.

Na kraju na okvir iz kojeg su izvađeni svi dijelovi cvijeta, stavi ilustraciju tog modela cvijeta.

Ispod slagalice i dijelova cvijeta postavi nekoliko najvećih kartica na kojima je ilustracija i naziv dijela cvijeta te pročitaj svaki naziv. Nakon nekoliko postavljenih kartica, dijete može nastaviti postupak s ostalim karticama.

Ispod njih na isti način (ti započni, dijete nastavlja) postavite i kartice s ilustracijama i na kraju kartice s nazivima dijelova cvijeta.

Na isti način postavite i kartice s nazivom i definicijom dijela cvijeta.

 

 

Nakon toga se djetetu daju kartice s definicijama, ali bez naziva dijelova cvijeta, koje dijete čita i prepoznaje o kojem je dijelu cvijeta riječ. Karticu pridružuje tom dijelu cvijeta dodatno stavljajući na vrh kartice naziv dijela cvijeta.

Sve ove kratke tekstove je netko napisao i izrezao. Možeš li ti sastaviti ove rečenice? Djetetu se daju izrezane rečenice koje treba sastaviti i staviti ih ispod definicija.

Na kraju se djetetu daje knjižica u kojoj su sve ilustracije i definicije, koja mu služi kao kontrola pogreške.

 

 

Dodatne vježbe

Nakon postavljanja kartica, dijete može izraditi vlastitu knjižicu u koju piše samo nazive i crta dijelove cvijeta.

Možemo pripremiti pravi cvijet na kojem su jasno istaknuti svi njegovi dijelovi te ih dijete može imenovati. Ovu vježbu s cvijećem možemo provesti prije, tijekom ili nakon rada s materijalom za usvajanje naziva cvijeća.

  

Kod svake vježbe sigurno si primijetio/primijetila preporučenu dob od koje se određena aktivnost može ponuditi djetetu. Važno je naglasiti da djeca ne napreduju jednakim tempom – svako dijete ima svoje interese i jedinstveni ritam razvoja.

U našem školskom sustavu čitanje i pisanje formalno započinju u prvom razredu, pa nije nužno forsirati te vještine u vrtićkoj dobi ako dijete još nije spremno. Međutim, kada dijete pokaže interes za slova, riječi, čitanje i pisanje, naša je odgovornost podržati taj interes i omogućiti mu pristup aktivnostima koje će ga uvesti u svijet jezika – bez obzira na kronološku dob. U konačnici, cilj je stvoriti okruženje u kojem dijete kroz igru i vlastitu inicijativu razvija ljubav prema čitanju i pisanju. 🥰

 

Javi mi u komentar koji od ovih materijala želiš kao digitalni: 
Nalozi 🏃🏻‍♂️💪🏻 | Definicije 🌺🍃🌳