Montessori načela: Vodič za stvaranje idealnog prostora za učenje

Prošli tjedan smo krenuli na putovanje u Montessori svijet, a prva postaja će nam biti načela. Točnije, zajednička svojstva svega onoga što se nalazi u djetetovoj okolini. Načela ima mnogo, a moj današnji zadatak je upoznati te s njih sedam. Kao što sam spomenula u prvom članku, djeca uče brzo i s radošću kada su u okolini koja potiče njihov razvoj. Zato su materijali u njihovoj okolini napravljeni prema sljedeći načelima Montessori pedagogije.

 

1. Kontrola pogreške

Kontrola pogreške je prisutna kod većine materijala koje nudimo djeci. Omogućava im da sami provjere jesu li točno izvršili zadatak, bez potrebe za pomoći odrasle osobe. To potiče dijete na pozorno praćenje, razmišljanje i kritičnost kod izvođenja vježbe.

Neki materijali u sebi sadrže kontrolu pogreške. Tu najčešće spominjemo umetaljke gdje veličina prostora odgovara veličini umetaljke. Ako dijete pokuša staviti preveliku umetaljku u mali prostor, neće uspjeti, a mala umetaljka u velikom prostoru ostavlja prazninu.

Kod kartica kontrola pogreške može biti na poleđini u obliku simbola ili točke u boji (prva fotografija). Kod trodijelnih kartica, kontrola pogreške nam je najveća kartica, odnosno kartica s fotografijom i tekstom (druga fotografija).

Djeca s kojom radim su priviknuta da materijali na sebi imaju kontrolu pogreške. Već instinktivno okreću kartice i provjeravaju točkice ili uzimaju najveću karticu za provjeru. Na taj način dobivaju veću samostalnost i samopouzdanje u radu te im nije potrebna moja pomoć u završnim koracima vježbe.

 

(Vježba u kojoj je kontrola pogreške kartica s fotografijom i tekstom)

2. Estetska privlačnost

„Kao što u prirodi obojeni vjenčići privlače kukce da sišu sok koji skrivaju u sebi, sve je u okolini osmišljeno da privlači dijete…“ - Maria Montessori, Otkriće djeteta

Zato su i materijali koje je osmislila Maria Montessori, kao i materijali koje pripremamo danas prema njezinim načelima – privlačni. Privlače djecu svojim bojama, oblicima i sjajnim površinama. Najvažnije, pobuđuju dječju znatiželju i potiču ih na korištenje. Materijali stoje na otvorenim policama kako bi pobudili interes kod djece i potaknuli ih na rad s njima.

Moć estetske privlačnosti sam primijetila i kod ostalih aktivnosti. Kada ujutro postavim vježbu tišine koja je privlačna, djeca se skupljaju oko nje, promatraju i pogađaju o čemu bi mogla biti riječ. Tako vježbe privlače njihovu znatiželju prije samog početka i povećavaju motivaciju za rad.

 

(Primjer estetske privlačnosti kod materijala)

 

3. Načelo reda i njege okoline

Djecu potičemo na brigu o prostoru i materijalima koji se nalaze u njemu. Pokazujemo im da materijale vrate na njihovo mjesto nakon rada kako bi ga drugo dijete moglo koristiti za vježbu. Također ih potičemo na čišćenje i pospremanje stolova i stolica, odnosno svog radnog mjesta te polica s materijalima. Uz to, potičemo ih i na brigu o biljkama koje se nalaze u prostoriji.

Čišćenje u razredu izgleda kao prava mala radna akcija. Metenje nije baš omiljena aktivnost, ali zato brisanje prašine je. Dok jedni sklanjaju materijale i knjige s polica, drugi brišu prašinu. Briga o vlastitom radnom mjestu pripada svakome od njih. Zalijevanje biljaka je zajednička obaveza, a posebno im je draga sa štrcaljkom za vodu.

 

4. Načelo apstrakcije

Materijali koje nudimo djeci kreću od predmeta koji predstavljaju konkretnu razinu. Konkretni predmeti nam mogu biti minijatura životinje, planeta, vozila, sitne igračke, svakodnevni mali predmeti i sl. Predmetu pridružuje karticu koja predstavlja apstraktnu razinu.

Rad s bilo kojim materijalom je zanimljiviji ako on sadrži i konkretne predmete od kojih krećemo. U razredu primjećujem da djeca radije biraju aktivnosti s malim predmetima, iako im ponekad i nisu potrebni. Tijekom rada s konkretnim predmetima se zadovoljava i načelo aktivnosti.

 

5. Načelo aktivnosti

Bez aktivnosti djeca neće naučiti ono što bi trebala. Zato su materijali osmišljeni tako da ih potiču na aktivnost, odnosno motoričko kretanje. Često im nudimo male predmete za rad (npr. minijature životinja, šarene perlice, pokretnu abecedu). Djeca premještaju, vraćaju i preslaguju te male predmete.

Djecu potičemo na kretanje i s različitim nalozima. Nalozi su kartice na kojima se nalazi neki zadatak (npr. operi ruke, napravi tri čučnja, šuljaj se kroz razred, zagrli nekoga). Te kartice potiču djecu i na vježbanje čitanja – jer dijete mora pročitati zadatak ako ga želi izvršiti.

Takve aktivnosti i materijali koji ih potiču na kretanje su im često privlačnije i duže zadržavaju njihovu pozornost.

 

6. Načelo nuđenja materijala

Materijali su izloženi na otvorenim policama te su lako dostupni djeci za rad. Tako će estetska privlačnost materijala pobuditi interes djeteta, a ono će samostalno moći uzeti željeni materijal i raditi s njime. Svaki materijal ima svoje mjesto na polici. Zato dijete zna odakle može uzeti materijal prije rada i kamo ga treba vratiti. Također, materijali trebaju biti prilagođeni razvojnoj fazi djece.

U učionici smo materijale podijeli prema predmetima i temama. U prvom ormaru na otvorenim policama su nam materijali za matematiku. Trenutno su izloženi samo materijali koji su aktualni za učenike četvrtog razreda. U ormaru pokraj matematike su dva ormara s temama iz kozmičkog odgoja i prirode. Krećemo od svemira, kontinenata, oblika vode i kopna te vulkanima. Zatim slijede životinje, biljke i ljudsko tijelo. Svi ti materijali iz kozmičkog odgoja i prirode su također indirektno namijenjeni za vježbanje čitanja i pisanja. Na sljedećim policama nam se nalazi sve trenutno potrebno za vježbe iz hrvatskog jezika. Aktivnosti za vježbanje vrsta riječi, za stvaralačko pisanje, stvaranje priča i uvježbavanje riječi koje sadrže č/ć, ije/je, dž/đ.

Djeca su već priviknuta da su predmeti, teme i materijali poredani od gore prema dolje i s lijeva na desno. To im olakšava snalaženje, ali i kretanje kroz teme.

 

(Dio pripremljene okoline u školi u kojem vidimo načelo nuđenja materijala)

7. Načelo ograničenja količine

Kako bismo poticali strpljivost kod djece, poštujemo načelo ograničenja količine. Od svakog materijala imamo po jedan primjerak što djecu potiče na strpljivo čekanje na rad ako je materijal zauzet. Tako djecu potičemo na dijeljenje materijala, vježbanje strpljenja te poštivanje druge djece i materijala.

Tijekom rada ponekad promatraju druge kako rade s materijalom koji ih zanima. Sve je češće u razredu da tada zamole druge da im pokažu kako se radi s tim materijalom. Djeca to vole jer imaju priliku drugoga podučiti nešto što znaju, ali i pokazati svoje znanje. Također to vole jer im je to prilika za suradnju, ali i za druženje tijekom rada.

 

 

U ovom  je članku riječ o tome koja načela Montessori pedagogije možemo slijediti kod uređenja okoline u kojoj boravi dijete. Važno je da se prisjetimo da je Maria Montessori isticala da materijali ne smiju zamijeniti stvaran svijet djeteta. Oni nam služe samo kao pomoćno sredstvo da dijete spozna svijet oko sebe kada im ne možemo određene teme prikazati u stvarnosti ili kada su previše apstraktne.

 

Ostavljam te danas s tom misli i potičem da razmisliš koje od tema tvoje dijete može naučiti u stvarnom svijetu, a za koje su mu potrebni materijali. 

Za kraj, podijeli ovaj članak s nekime kome bi mogao biti zanimljiv i koristan. 🥰